Na ovoj stranici nalaze se kratka objašnjenja važnih pojmova, uglavnom iz Rothbardove knjige “Moć i tržište”, u kojoj detaljno analizira različite oblike intervencije. O funkcioniranju gospodarstva slobodnog tržišta, vidjeti Pojmovnik: slobodno tržište.

Kratica ‘ČGD x.y’ označava navod iz poglavlja x i podpoglavlja y knjige “Čovjek, gospodarstvo i država”,  ‘MT x.y’ govori isto za knjigu “Moć i tržište”.

***

Sadržaj:

1. Intervencija (intervention)

1.1. Autistička intervencija (autistic intervention)
1.2. Binarna intervencija (binary intervention)
1.3. Triangularna intervencija (triangular intervention)

2. Kontrola cijena (price control)

2.1. Maksimalna dopuštena cijena (maximum control price)
2.2. Minimalna dopuštena cijena (minimum control price)
2.3. Opće određivanje maksimalnih cijena (overall price maxima)
2.4. Zakoni o zelenaštvu (usury laws)
2.5. Zakoni o minimalnoj nadnici (minimum wage laws)

3. Kontrola proizvoda (product control)

3.1. Prohibicija (prohibition)
3.2. Dodjela monopolskih povlastica (grant of monopolistic privilege)

***

1. Intervencija (intervention)

Nasilno djelovanje nekog pojedinca ili skupine prema nekoj drugoj osobi ili osobama i njihovoj imovini. Stoji u suprotnosti prema nenapadačkom djelovanju koje čine dobrovoljna razmjena i darovi [MT 2.1; ČGD 2.1 i 2.2]

***

1.1. Autistička intervencija (autistic intervention)

Uporaba sile napadača nad subjektom, pri čemu napadač ne dobiva nikakvo dobro ili uslugu od žrtve. Primjeri su ubojstvo, napad na osobu, obvezna provedba ili zabrana bilo kakvog pozdrava, govora ili vjerskog obreda.

***

1.2. Binarna intervencija (binary intervention)

Uspostava hegemonističkog odnosa između napadača i žrtve, u kojemu napadač prisiljava žrtvu da s njim razmijeni neko dobro ili uslugu, odnosno da mu pruži jednostrani “dar”. Primjeri su šumska pljačka, porezi, novačenje vojnika,  obvezno sudjelovanje u radu sudske porote, ropstvo.

***

1.3. Triangularna intervencija (triangular intervention)

Uspostava hegemonističkog odnosa u kojem napadač može natjerati dva subjekta na razmjenu ili zabraniti razmjenu između ta dva subjekta. Dvije su velike vrste kontrola cijena i kontrola proizvoda.

***

2. Kontrola cijena (price control)

Oblik triangularne intervencije, u kojoj intervencionist određuje najmanju cijenu ispod koje se proizvod ne smije prodavati (minimalna cijena) ili najvišu cijenu iznad koje se ne smije prodavati (maksimalna cijena) [MT 3.1]

***

2.1. Maksimalna dopuštena cijena (maximum control price)

Ako je maksimalna cijena (OC) određena ispod stvarne tržišne cijene (P), stvara se umjetna nestašica dobra (AB) jer je po toj cijeni potražnja (CB) veća od ponude (CA). Ako postoje zamjenska dobra, ljudi usmjeravaju potražnju prema njima, zbog čega im raste cijena. Proizvodni faktori se sele iz proizvodnje kontroliranog proizvoda u druge proizvodne linije.

Učinak maksimalne dopuštene cijene

MT 3.1: “U nastalom nedostatku roba potrošači žure kupiti robu koje nema po tržišnoj cijeni. Neki to uspijevaju, a drugi se snalaze na crnom ili nezakonitom tržištu plaćajući premiju za rizik kojemu su tada izloženi prodavači. Najvažnije obilježje utvrđivanja najveće kontrolirane cijene jesu redovi kupaca i beskonačna čekanja za robu koje nema dovoljno na tržištu. Ljudi su u očaju skloni svakojakim mudrolijama kako bi priskrbili traženo dobro. Neizbježna obilježja tržišta okovanog maksimalnom dopuštenom cijenom jesu sklapanje dogovora ispod stola, podmićivanje, nuđenje povlastica starim kupcima i sl.”

***

2.2. Minimalna dopuštena cijena (minimum control price)

Ako je minimalna cijena (OC) određena iznad stvarne tržišne cijene (P), stvara se umjetni višak dobra (AB) jer je po toj cijeni potražnja (CA) veća od ponude (CB). Unatoč viškovima dobra, umjetno visoka cijena privlači u proizvodnu liniju dodatne proizvođače.

Učinak minimalne dopuštene cijene

 

***

2.3. Opće određivanje maksimalnih cijena (overall price maxima)

Obično se provodi s najavljenom svrhom “sprečavanja inflacije”. Ekvivalentno je nametanju minimalne kupovne moći novčane jedinice (KMNJ). OF je količina novca u društvu; DmDm je potražnja za novcem cijelog društva; FP je ravnotežna KMNJ utvrđena na tržištu; OC je nametnuta minimalna KMNJ, postavljena iznad tržišne, čime se ugrožava “mehanizam” čišćenja tržišta. U točki OC količina novca u društvu (CH) prelazi potražnju za novcem (CG) za GH=CG-CH. Količina novca GH je višak kojeg se građani žele riješiti kupnjom dobara, ali u tome ne mogu uspjeti.

MT 3.1: “Njihov je novac pod anestezijom. U mjeri u kojoj se zadržava državno opće određivanje maksimalnih cijena, dio novca koji ljudi posjeduju postaje beskoristan jer se ne može zamijeniti. Tako nastaje ludo stanje u kojemu se svatko nada da će se moći koristiti baš njegov novac. Nužno se pojavljuje favoriziranje, nastajanje redova, potkupljivanje i veliki pritisak za nastanak crnog tržišta na koje bi se usmjeravao višak novca.”

***

2.4. Zakoni o zelenaštvu (usury laws)

Predstavljaju oblik kontrole cijena kada se određuje maksimalna kamatna stopa. Tržišna kamatna stopa je određena vremenskim preferencijama pojedinaca i ona ostaje nepromijenjena. Ako je zakonska kamatna stopa postavljena ispod tržišne, granični će štediše biti isključeni s tržišta i umjesto štednje, trošit će svoj kapital, zbog čega se smanjuju štednja i ulaganja u gospodarstvu. Deklarativno su ti zakoni namijenjeni zaštiti najriskantnijim zajmoprimcima (koji inače plaćaju najvišu kamatnu stopu), ali ako je zakonska stopa postavljena dovoljno nisko, ti zajmoprimci će biti potpuno lišeni mogućnosti dobivanja kredita. Osim toga:

MT 3.1: “Zakoni o zelenaštvu ne smanjuju samo štednju raspoloživu za pozajmljivanje i ulaganje, nego stvaraju i umjetni “manjak” kredita, stalno obnavljajući uvjete u kojima postoji pretjerana potražnja za kreditima po zakonskoj kamatnoj stopi. Umjesto da se odobravaju najsposobnijima i najefikasnijima, zajmodavci kredit moraju “racionalizirati” na umjetan i neekonomičan način.”

***

2.5. Zakoni o minimalnoj nadnici (minimum wage laws)

Predstavljaju oblik kontrole cijena pri čemu se određuje minimalna nadnica (plaća, satnica). Tržišna nadnica određena je diskontiranom vrijednošću graničnog proizvoda. Ako se zakonska minimalna nadnica odredi iznad razine DVGP za određenu vrstu rada, doći će do viška ponude nad potražnjom za tu vrstu rada i nedobrovoljne nezaposlenosti. Nezaposlenost može postati masovna ako je opća minimalna nadnica dovoljno visoka. U slučaju selektivne minimalne nadnice (primijenjene samo u određenoj industriji), viša nadnica privlači radnike i stvara umjetni višak (nezaposlenih), dok ustvari – ako se žele zaposliti – radnici moraju ući u slabije proizvodne i zbog toga slabije plaćene gospodarske grane.

***

3. Kontrola proizvoda (product control)

3.1. Prohibicija (prohibition)

Kod kontrole cijena intervencionist zabranjuje razmjenu ispod ili iznad dopuštene cijene. U apsolutnoj prohibiciji – jednom obliku kontrole proizvoda – potpuno se zabranjuje proizvodnja ili prodaja nekog proizvoda (postoji i djelomična prohibicija; primjer je racioniranje, kada država zabranjuje proizvodnju iznad određene količine). [MT 3.2]

Zbog prohibicije gube i potrošači i proizvođači; prvi, jer ne mogu zadovoljiti potrebu za traženim dobrom; drugi, jer moraju prihvatiti niže dohotke u drugim proizvodnim linijama (a posebno će patiti vlasnici specifičnih proizvodnih faktora). Razvija se crno tržište na kojem je ponuda manja, a cijena veća; razlozi su ‘premija rizika’ za nepoštivanje zakona u proizvodnji i prodaji, te neefikasnost u proizvodnji uzrokovana manjom veličinom poduzeća od optimalne (jer su veća poduzeća uočljivija i ranjivija prilikom primjene zakona).

MT 3.2: “Paradoksalno, prohibicija može poslužiti kao oblik ustupka monopolističke povlastice poduzetnicima na crnom tržištu jer se oni vjerojatno znatno razlikuju od onih koji bi uspjeli na službenom tržištu. Naime, za ostvarivanje uspjeha na crnom tržištu potrebno je biti snalažljiv u zaobilaženju zakona i potkupljivanju državnih službenika.”

***

3.2. Dodjela monopolskih povlastica (grant of monopolistic privilege)

 

Advertisements

2 Responses to “Pojmovnik: ometano tržište”


  1. […] se ne pojave analize, pogledajte Pojmovnik koji izrađujem na temelju spomenutih knjiga. GA_googleAddAttr("AdOpt", "1"); […]


  2. Što mislite o određivanju maksimalne cijene umjetnina (koje su nezamjenjive i jedinstvene, dakle ne mogu se tretirati kao roba koja je zamjenjiva)? To u cilju osiguranja njihove šire dostupnosti i spriječavanja njihove koncentracije u rukama malobrojnih kolekcionara?


Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: